Hrvatski restauratorski zavod utemeljen je 1997. godine uredbom Vlade Republike Hrvatske o spajanju javnih ustanova konzervatorsko-restauratorskih djelatnosti u vlasništvu Republike Hrvatske: Zavoda za restauriranje umjetnina i Restauratorskog zavoda Hrvatske.Osnovna djelatnost Zavoda je istraživanje, restauriranje, konzerviranje ili obnova svih vrsta nepokretnih (graditeljskog naslijeđa, zidnih slika i mozaika, kamene plastike, štukatura) i pokretnih kulturnih dobara (štafelajnog slikarstva, drvene polikromirane skulpture, umjetnina na papiru i od kože, namještaja, predmeta od tekstila i metala), arheološke baštine te drugih predmeta kulturnog, povijesnog ili tehničkog značaja. Uz to Zavod obavlja i stručno usavršavanje konzervatora i konzervatora - restauratora te sudjeluje u svim oblicima promocije i očuvanja spomenika, bez obzira na vlasništvo.Osnivanjem Hrvatskog resturatorskog zavoda stvoreni su uvjeti za njegovo daljnje proširenje asimiliranjem restauratorskih koje su do tada djelovale u sklopu konzervatorskih odjela Ministarstva kulture u Zadru, Splitu i Dubrovniku. Dubrovačka resturatorska radionica je od 1993. godine djelovala u sklopu samostana Male Braće.

Preseljenjem radionice u ljetnikovac Stay 1999. godine stvoreni su znatno bolji uvjeti za njezin rad.Povratkom današnjih djelatnika Zavoda iz Italije sa specijalizacije za rad na umjetninama na papiru i osnivanjem Odsjeka za papir u okviru Resturatorskog odjela Dubrovnik, pokreće se i niz donacija zahvaljujući kojima se kojima se u ljetnikovcu Stay opremaju prostori za rad Odsjeka za papir, ali još uvijek u ograničenim uvjetima. Preseljenjem Odsjeka za papir u obnovljene prostore ljetnikovca Bunić – Kaboga konačno se formiraju primjereni uvjeti za rad na umjetninama na papiru.Angažmanom Hrvatskog resturatorskog zavoda počekom 2000-tih na nekoliko velikih projekata obnove zidnih slika u Dubrovniku otvorena je mogućnost za svojevrsnu decentralizaciju djelatnosti uključivanjem mladih stručnjaka iz lokalne sreidne u rad Zavoda. Taj je proces kasnijih godina doveo do stvaranja jezgre današnje dubrovačke radionice Odjela za zidno slikarstvo i mozaik, koja u obnovljenim prostorima ljetnikovca Bunić - Kaboga po prvi puta dobiva uredske prostore povezane s ostalim organizacijskim jedinicama Zavoda, što će zasigurno doprinjeti njihovom boljem integriranju i time otvoriti nove mogućnosti za daljnji razvoj tog segmenta djelatnosti.U posljednjih pet godina u provedbi projekta obnove ljetnikovca Bunić – Kaboga, sudjelovali su i djelatnici ostalih ustojstvenih jedinica Hrvatskog restauratorskog zavoda koji su provodili konzervatorsko – restauratorska istraživanja, izrađivali arhitektonsku i ostalu dokumentaciju postojećeg stanja, izvodili restauratorske radove na kamenoj plastici i zidnom osliku, uz administrativnu i organizacijsku podršku za to zaduženih službi. Time je obnovljeni ljetnikovac Bunić – Kaboga, zahvaljujući donaciji Fundacije Batahovina, postao pravom kućom Zavoda za Zavod koji je u svakom trenutku spreman odgovoriti na potrebe građana i gostiju grada Dubrovnika te im ujedno i pokazati koja se to baština i na koji način obnavlja u obnovljenoj baštini.