Izvođenje pripremnih radova započelo je u rujnu 2008. godine prije potpisivanja Ugovora o financiranju, a odvijalo se u nekoliko faza. Dugogodišnja zapuštenost, neadekvatno korištenje i izloženost ratnim djelovanjima iziskivalo je, radi omogućavanja pristupa, raščišćavanje zgrade ljetnikovca i njezinog neposrednog okoliša od nekontroliranog raslinja, nagomilanog otpada, deponiranog građevinskog materijala, i urušenih dijelova konstrukcije. U svrhu stvaranja uvjeta za sigurnu provedbu svih istraživanja koja obavezno prethode izradi projekta obnove kulturnog dobra, izvedeni su interventni radovi osiguranja i podupiranja opasnih dijelova konstrukcije.Pod vodstvom dr. sc. Nade Grujić, provedena su su iscrpna konzervatorsko- restauratorska istraživanja koja su obuhvatila stilsku i povijesnu analizu, istraživanja arhivskih dokumenata te istraživanja na samoj građevini. Pored istraživanja vršenih s ciljem potvrđivanja ili odbacivanja premisa o genezi kuće dobivenih nakon analize arhivske dokumentacije, provedena su i istraživanja zidnog oslika te su detaljno popisana oštećenja na arhitektonskoj kamenoj plastici ljetnikovca. Provedena istraživanja su u konačnici rezultirala Elaboratom konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, s prijedlogom konzervatorskih smjernica za projektiranje i obnovu ljetnikovca.Povijest gradnje ljetnikovca i nalazi istražnih radova dokazali su da je prva faza gradnje dominantna za oblikovanje njegove gotičko-renesansne arhitekture. Stoga se u prijedlogu smjernica za projektiranje i obnovu inzistiralo na povratu lođe u izvorno stanje te na restauraciji posebno onih klesanih dijelova koji se pripisuju Petru Andrijiću i radionici te elemenata arhitektonske kamene plastike koji pripadaju standardnoj produkciji klesarskih radionica prvih desetljeća 16. stoljeća.Intervencija 18. stoljeća (predvorje, stubište i dvorana kata) visoko je valorizirana kao jedna od najsloženijih varijanti različito orijentiranih osi stubišta na dubrovačkom području. Stoga je predložena restauracija istodobnih oslika tih prostora, vrednijih utoliko što su integralni dio njihove arhitektonske koncepcije. U bočnim prednjim sobama uspjelo se sačuvati nešto od raščlambe, naliča i oslika zidnih ploha, - prezentirano makar fragmentarno – predstavlja ukus vlasnika i kulturu stanovanja u drugoj fazi povijesti ovog ljetnikovca.Pronađeni arhivski nacrti, kao i, u različite svrhe prethodno izrađivani arhitektonske snimke postojećeg stanja ljetnikovca djelomično su zadovoljavali potrebe provođenja konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i izrade spomenutog elaborata, ali nisu bili adekvatna podloga za izradu projektne dokumentacije. Stoga su djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda izradili detaljnu arhitektonsku snimku postojećeg stanja kao osnovnog preduvjeta za izradu sve daljnje tehničke dokumentacije za obnovu ljetnikovca.

Dovršetak izrade arhitektonske snimke postojećeg stanja omogućio je i provedbu analize postojećeg stanja nosive konstrukcije kao preduvjetom kasnijeg projekta statičke sanacije građevine. Obzirom na povijesnu i spomeničku vrijednost ne samo zgrade ljetnikovca Bunić- Kaboga, nego i njegovog vrta, pripremna faza radova obuhvatila je i provedbu analize postojećeg stanja vegetacije kao temelja izradu projekta hortikulturnog uređenja i u konačnici, revitalizaciju vrta.

Nakon prihvaćanja sve navedene dokumentacije izrađene u pripremnoj fazi projekta obnove ljetnikovca Bunić-Kaboga od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, započele su aktivnosti regulirane ugovorom o financiranju obnove ljetnikovca Bunić-Kaboga fazi izrade tehničke dokumentacije – idejnog i glavog projekta obnove.Za glavnog projektanta pri izradi spomenutih projekata, Fundacija Batahovina je u dogovoru sa svim ugovornim stranama, odabrala Studio Vetma arh. Arhitektonski biro iz Dubrovnika.Nakon nekoliko mjeseci intenzivnih dogovora i propitivanja potreba korisnika za smještanje planirane namjene, izrada glavnog projekta za obnovu zgrade ljetnikovca dovršena je u lipnju 2010. što je rezultiralo ishođenjem Potvrde glavnog projekta u listopadu iste godine.Po ishođenju spomenute potvrde od strane nadležnog Upravnog odjela pri Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Studio Vetma izradio je i izvedbeni projekt za obnovu zgrade ljetnikovca s detaljnim troškovnicima, temeljem kojih je Hrvatski restauratorski zavod u prosincu 2010. započeo postupak javne nabave za odabir izvođača. Postupak je okončan u ožujku 2011. godine nakon čega je, u travnju, započelo i izvođenje radova na obnovi zgrade ljetnikovca.Projektna dokumentacija za obnovu i revitalizaciju vrta ljetnikovca izrađivana je paralelno izvođenju radova na obnovi zgrade ljetnikovca; u rujnu 2011. godine dovršena je Studija obnove vrta ljetnikovca Bunić – Kaboga. Po prihvaćanju spomenute Studije od strane nadležnih službi, započela je i izrada Glavnog projekta obnove vrtaIzvođenje radova na obnovi ljetnikovca Bunić – Kaboga započelo je početkom travnja 2011. godine.

Odabranim izvođačima, tvrtkama Građevinar – Quelin d.o.o. i DOM Izgradnja d.o.o. iz Dubrovnika su se nedugo nakon početka izvođenja građevinskih radova, u svom segmentu posla, obavljanju restauratorskih radova na zidnom osliku i kamenoj plastici ljetnikovca, pridružili i djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda. Restauratorske radove na zidnim slikama obavljala je dubrovačka ispostava Odjela za zidno slikarstvo i mozaik uz vanjske suradnike i povremenu pomoć kolega sa sjedištem u Zagrebu.Najveći dio restauratorskih radova na kamenu, obavljali su djelatnici Restauratorskog odjela Split, Odsjeka za kamenu plastiku, također uz povremenu pomoć istoimenih organizacijskih jedinica Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Osijeka i Zagreba.Svi navedeni sudionici obnove, uz ne samo stručni i projektantski nadzor, nego i neprocjenjivu organizacijsku podršku Studia Vetma, započeli su 2011. godine dvogodišnje druženje koje je uz svakodnevnu razmjenu različitih znanja, vještina i iskustava, međusobno usklađivanje, uvažavanje i nadopunjavanje u konačnici, a opet u iznimno kratkom roku, dovelo do vrhunskog rezultata koji se danas predstavlja javnosti.I ova je faza provedbe projekta obnove ljetnikovca Bunić – Kaboga bio ne samo pomno i intenzivno praćen, nego iskustvom upornošću, strpljenjem i razumijevanjem svesrdno podupiran od strane predstavnika Fundacije Batahovina te idejnog začetnika i pokretača projekta, dr. Ive Felnera čija je veza za Dubrovnik općenito i posebno za obnavljani ljetnikovac javnosti već od prije poznata.Izuzetna složenost ukupnog zahvata počevši od zamjene krovišta i svih stropnih konstrukcija, sanacije ostalih dijelova konstrukcije, svih ostalih građevinskih i obrtničkih radova, uz maksimalno očuvanje zatečenih struktura, pažljive demontaže i ponovnu ugradnju zatečenih materijala i dijelova opreme (dijelovi izvornog pokrova, mramorna i ostala kamena opločenja, mramorne stube u unutašnjosti, vanjsko kameno stubište), izradu novih dijelova opreme po uzoru na zatečenu (ugrađeni kameni ormari, ukrasna rebra u svodu trijema, dijelovi stolarije i okova, ograda stubišta), restituciju pojedinih elemenata pročelja prema istovremenim komparativnim primjerima dubrovačke ladanjske gradnje iz neposredne okolice, za ovu priliku ne dozvoljava detaljno opisivanje svih izvedenih radova, ugrađenih sistema, primjenjenih materijala, postupaka i tehnologija. Veliki utjecaj na tijek radova i kvalitetu obavljenog posla izvršilo je i dugogodišnje iskustvo odabranih izvođača, stečeno na prijašnjim brojnim primjerima obnove kulturnih dobara Dubrovnika i okolice. Cjelokupni zahvat je, kako je već spomenuto bio praćen i dopunjavan paralelnim opsežnim restauratorskim radovima na kamenoj plastici i naročito osjetljivom zahvatu na zidnim oslicima u unutrašnjosti ljetnikovca, temeljenima na znanjima i iskustvima djelatnika Hrvatskog restauratorskog zavoda stečenima na prijašnjim uspješnim i opsežnim projektima obnove spomeničke baštine ne samo dubrovačkog područja.Radove obnove je financirala Batahovina Foundation, a dio sredstava u dijelu poreza na dodanu vrijednost bio je osiguran je kroz proračun, putem Ministarstva kulture.

 

 

X
Galerija fotografija Galerija prije/poslije radova
<
>